Kako odabrati protein? Kompletan vodič za odabir [2026]
Stojite li u e-trgovini pred desecima proteina i ne znate koji odabrati? Koncentrat, izolat, kazein, veganski, goveđi… Cijene su različite, a etikete obećavaju jedno bolje od drugoga. Kako se snaći u tome kada svatko savjetuje nešto drugo?
U ovom ću vam članku pokazati kako odabrati protein koji stvarno odgovara vašim ciljevima, budžetu i životnom stilu. Pritom se oslanjam na aktualne znanstvene spoznaje, kao i na vlastitu praksu trenera koji svakodnevno preporučuje proteinske dodatke svojim klijentima.
Što je protein i zašto ga vaše tijelo treba
Protein (bjelančevina) je makronutrijent koji tijelo koristi kao gradivni materijal za mišiće, kosti, kožu, hormone, enzime i stanice imunološkog sustava. Za razliku od masti i ugljikohidrata, tijelo ne zna stvarati zalihe aminokiselina, stoga je redovit unos proteina nužan.
Svaki se protein sastoji od lanca aminokiselina. Ukupno ih postoji dvadeset, od kojih je devet esencijalnih, odnosno onih koje tijelo ne može samo proizvesti i mora ih unositi hranom (Ferrando et al., 2023). Upravo sadržaj i omjer esencijalnih aminokiselina određuje kvalitetu proteinskog izvora. Ključnu ulogu među njima ima leucin, koji izravno aktivira signalni put mTOR i tako pokreće sintezu mišićnih proteina (Garlick, 2005).
Proteine ćete pronaći u:
- mesu,
- ribi,
- jajima,
- mliječnim proizvodima,
- mahunarkama,
- tofuu ili
- orašastim plodovima.
Proteinski dodaci prehrani nisu zamjena za raznoliku prehranu, već praktičan alat za situacije kada običnom prehranom ne možete pokriti svoje dnevne potrebe, obično u razdobljima povećanog fizičkog napora, kod mršavljenja ili u hektičnom dnevnom režimu (Jäger et al., 2017).
Aminokiseline i biološka vrijednost
Biološka vrijednost (BV) pokazuje koliko učinkovito tijelo može iskoristiti protein iz određenog izvora i predstavlja tradicionalni pokazatelj iskoristivosti proteina u organizmu. Iako se danas češće koriste suvremenije metode (PDCAAS ili DIAAS), BV još uvijek dobro ilustrira razlike između pojedinih izvora. Izvori se znatno razlikuju:
- Sirutkin protein (Whey) spada među izvore s najvišom biološkom vrijednošću (BV oko 104)
- Jajčani protein ima BV 100 i smatra se referentnim standardom
- Kazeinski protein doseže BV 77
- Biljni proteini obično imaju nižu biološku vrijednost jer im često nedostaje jedna ili više esencijalnih aminokiselina, na primjer, protein graška sadrži manje metionina (Burke, 2010)
U praksi to znači da pri odabiru proteina nije dovoljno pratiti samo ukupne grame proteina po dozi. Jednako je važno koliko će od tih proteina vaše tijelo zaista iskoristiti za izgradnju i popravak tkiva.
Pregled vrsta proteinskih dodataka
Na tržištu postoji niz vrsta proteinskih prašaka. Svaki ima različita svojstva, brzinu apsorpcije i namjenu. Sljedeći pregled pomoći će vam razumjeti razlike i odabrati pravi protein za vašu situaciju.
Sirutkin protein (Whey)
Sirutkin protein dobiva se iz mliječne sirutke, koja nastaje kao nusprodukt pri proizvodnji sira. To je najpopularnija i najproučavanija vrsta proteinskog dodatka. Sadrži kompletan spektar esencijalnih aminokiselina s visokim udjelom leucina i brzo se apsorbira, zahvaljujući čemu učinkovito stimulira sintezu mišićnih proteina (Tipton et al., 2004).
Sirutkin protein postoji u tri osnovna oblika koja se razlikuju po stupnju obrade, udjelu proteina i cijeni.
Koncentrat, izolat i hidrolizat: U čemu se razlikuju
Svojstvo | Whey koncentrat (WPC) | Whey izolat (WPI) | Whey hidrolizat (WPH) |
Udio proteina | 70–80 % | 90 %+ | 90 %+ |
Udio laktoze | Srednji | Minimalan | Minimalan |
Brzina apsorpcije | Brza | Brza | Vrlo brza |
Okus | Vrlo dobar | Dobar | Često gorak |
Cijena | Najniža | Srednja | Najviša |
Idealan za | Većinu sportaša | Mršavljenje, intolerancija na laktozu | Profesionalne sportaše |
Whey koncentrat (WPC) obično sadrži 70–80 % proteina. Ostatak čine masti, laktoza i minerali. Cjenovno je najpristupačniji i okusom većinom najprihvatljiviji. Za većinu sportaša predstavlja optimalan omjer cijene i učinka.
Whey izolat (WPI) prolazi dodatnu filtraciju (mikrofiltracija, ionska izmjena), koja povećava udio proteina na 90 % i više. Sadrži minimalnu količinu laktoze i masti. Pogodan je za osobe s blagom intolerancijom na laktozu i za one koji žele maksimizirati unos proteina uz što niži energetski unos, primjerice kod mršavljenja.
Whey hidrolizat (WPH) je enzimski razgrađen protein koji se najbrže apsorbira. U praksi je razlika u brzini u odnosu na izolat prilično mala, a cijena znatno viša. Hidrolizat tipično ima gorak okus. Za većinu sportaša ne donosi značajnu prednost u odnosu na izolat.
Kazeinski protein
Kazein čini približno 80 % proteina u kravljem mlijeku. Za razliku od sirutke, u želucu se zgrušava u gel, što značajno usporava njegovu probavu i apsorpciju. Aminokiseline se tako oslobađaju postupno tijekom nekoliko sati (Burke, 2010).
Spora probava čini kazein omiljenim izborom prije spavanja. Studija Rese i kolega (2012) dokazala je da konzumacija 40 g kazeina prije spavanja povećava sintezu mišićnih proteina tijekom sna. Iako novija istraživanja pokazuju da sirutka stimulira noćnu sintezu proteina usporedivo (Trommelen et al., 2023), kazein ostaje praktičan klasik zbog dugotrajnijeg otpuštanja aminokiselina.
Sustavni pregled Trommelena i van Loona (2016) sažima da je za pouzdano povećanje noćne sinteze mišićnih proteina prikladno unijeti približno 40 g kazeina oko 30 minuta prije spavanja. U kombinaciji s treningom, ova strategija može doprinijeti većem povećanju mišićne mase i snage (Snijders et al., 2015).
Višekomponentni protein
Višekomponentni proteini (također multikomponentni proteini) kombiniraju dva ili više izvora proteina, najčešće sirutku i kazein, ponekad nadopunjene jajčanim ili biljnim proteinom. Cilj je iskoristiti prednosti različitih izvora:
- Brza apsorpcija sirutke za trenutnu stimulaciju sinteze proteina
- Sporo otpuštanje kazeina za dugotrajniju opskrbu aminokiselinama
U praksi su multikomponentni proteini univerzalan izbor za one koji ne žele brinuti o tajmingu i traže jedan proizvod za cijeli dan.
Biljni proteini
Biljni proteini predstavljaju rješenje za vegane, vegetarijance i osobe s alergijom na mliječne proteine. Najčešće se proizvode od:
- Graška (ograničen metioninom)
- Riže (ograničena lizinom)
- Soje (kompletan profil, ali niža stimulacija MPS-a)
- Konoplje (prirodno sadrži omega-3 i vlakna, ali manje kompletan profil aminokiselina)
- Kombinacija više izvora (međusobno se nadopunjuju)
Zato je povoljno birati proizvode koji kombiniraju više izvora, čime se međusobno nadopunjuju, a rezultirajući profil aminokiselina približava se životinjskim proteinima (Young & Pellett, 1994).
Studije koje su uspoređivale mliječne i sojine proteine pokazale su kod akutnog mjerenja višu stimulaciju sinteze mišićnih proteina kod mliječnog proteina (Wilkinson et al., 2007; Hartman et al., 2007).
Dugoročno su, međutim, razlike male: uz dovoljnu ukupnu dozu i kombinaciju izvora, biljni proteini pružaju usporedivo povećanje mišićne mase i snage kao i životinjski, a blaga prednost životinjskih uglavnom se odnosi na mlađe pojedince (Lim et al., 2021; Messina et al., 2018). Soja pritom prolazi usporedivo s mliječnim proteinom.
Goveđi i jajčani protein
Goveđi protein (beef protein) proizvodi se hidrolizom goveđeg kolagena ili mišićnog tkiva. Mnogi proizvodi označeni kao goveđi protein zapravo nastaju od hidroliziranog kolagena. Zato se isplati provjeriti profil aminokiselina i udio esencijalnih aminokiselina.
Jajčani protein (egg protein) smatra se referentnim standardom kvalitete proteina. Ima biološku vrijednost 100 i kompletan profil esencijalnih aminokiselina. Pogodan je za osobe s intolerancijom na mliječne proteine koje istovremeno ne žele biljni protein.
Sažeta usporedna tablica vrsta proteina
Vrsta proteina | Udio proteina | Apsorpcija | Biološka vrijednost | Pogodan za | Cijena po dozi |
Whey koncentrat | 70–80 % | Brza | Vrlo visoka | Većinu sportaša | ? |
Whey izolat | 90 %+ | Brza | Vrlo visoka | Mršavljenje, intoleranciju na laktozu | ?? |
Whey hidrolizat | 90 %+ | Vrlo brza | Vrlo visoka | Profesionalne sportaše | ??? |
Kazein | 75–85 % | Spora (6–8 h) | Visoka | Noćnu dozu, osjećaj sitosti | ?? |
Multikomponentni | 75–85 % | Srednja | Visoka | Univerzalnu upotrebu | ?? |
Biljni (mješavina) | 70–80 % | Srednja | Srednja do visoka | Vegane, alergije na mlijeko | ?? |
Jajčani | 80–85 % | Srednja | Vrlo visoka | Alergije na mlijeko | ??–??? |
Goveđi | 75–95 % | Srednja | Ovisi o izvoru | Specifične dijete | ??–??? |
Kako odabrati protein prema svom cilju
Najbolji protein je onaj koji odgovara vašem konkretnom cilju – i koji vam je ukusan.
Protein za rast mišića i regeneraciju
Za maksimalnu stimulaciju sinteze mišićnih proteina nakon treninga ključne su dvije stvari: brzo apsorbirajući protein i visok udio leucina. Sirutkin protein (whey) ispunjava oba uvjeta i prvi je izbor za taj cilj (Tipton et al., 2004).
Koliko proteina nakon treninga? Moore i kolege (2009) utvrdili su da je približno 20 g kvalitetnog proteina nakon treninga snage dovoljno za postizanje maksimalne stimulacije sinteze mišićnih proteina kod mladih muškaraca. Noviji position stand ISSN-a (Jäger et al., 2017) preporučuje po dozi 20–40 g proteina, pri čemu je viši raspon namijenjen starijim sportašima i situacijama kada trening uključuje velike mišićne skupine.
Što kaže znanost? Meta-analiza Mortona i kolega (2018), koja je obuhvatila 49 studija s ukupno 1 863 sudionika, dokazala je da suplementacija proteinom u kombinaciji s treningom snage dovodi do značajnog povećanja mišićne mase i snage. Pozitivan učinak se, međutim, počeo izjednačavati pri dnevnom unosu oko 1,62 g proteina po kilogramu tjelesne težine.
Praktičan savjet: Iz svoje prakse mogu reći da većina klijenata postiže najbolje rezultate s whey koncentratom ili izolatom u kombinaciji s kvalitetnom prehranom. Protein je dodatak, ne temelj. Bez pravilnog treninga i cjelokupne prehrane, niti jedan protein neće napraviti čuda.
Protein i mršavljenje
Kod mršavljenja protein je ključan iz dva razloga:
- Pomaže u očuvanju mišićne mase u kalorijskom deficitu
- Povećava osjećaj sitosti, čime olakšava pridržavanje dijete
ISSN preporučuje kod kalorijske restrikcije kod sportaša unos proteina u rasponu 2,3–3,1 g/kg tjelesne težine dnevno kako bi se minimalizirao gubitak mišićne mase (Jäger et al., 2017). Iz praktičnog aspekta, za mršavljenje su najprikladniji:
- Whey izolat (visok udio proteina, minimum masti i ugljikohidrata)
- Kazein (dugotrajniji osjećaj sitosti)
Tip: Istražite naš vodič o definiranju mišića.
Protein za cjelokupno zdravlje i vitalnost
Dovoljan unos proteina nije važan samo za sportaše. S godinama prirodno opada mišićna masa (sarkopenija), što povećava rizik od padova, prijeloma i gubitka samostalnosti. Redovit unos kvalitetnog proteina u kombinaciji s kretanjem spada među najučinkovitije strategije za sprječavanje tog procesa (Burke, 2010).
Proteini također sudjeluju u stvaranju antitijela i podržavaju regeneraciju tkiva. Za opću populaciju koja ne vježba na natjecateljskoj razini, dovoljan je dnevni unos od 0,8–1,0 g proteina po kilogramu tjelesne težine (Burke, 2010).
Za koga je proteinski dodatak prikladan
Protein za početnike
Ako s treningom i suplementacijom tek počinjete, ne morate odmah rješavati specijalizirane proizvode. Sirutkin koncentrat provjerene marke je za početnike najbolji izbor: ima povoljnu cijenu, dobar okus, brzu apsorpciju i kompletan profil aminokiselina.
Praktičan savjet: Početnici se često pitaju koji protein kupiti kao prvi. Preporučujem početi s jednim proizvodom, isprobati ga barem dva tjedna i tek onda eventualno eksperimentirati s drugim vrstama. Važnija od marke proteina je cjelokupna kvaliteta prehrane i redovitost treninga.
Protein za žene
S fiziološkog aspekta ne postoji razlog zašto bi žene trebale drugačiju vrstu proteina nego muškarci. Proizvodi označeni kao "protein za žene" obično se razlikuju samo nižom dozom po porciji, drugačijim okusom ili dodanim vitaminima i mineralima.
Tarnopolsky i kolege (1990) otkrili su da žene pri vježbama izdržljivosti oksidiraju manje aminokiselina nego muškarci, što ukazuje na to da njihova potreba za proteinima može biti otprilike 10–20 % niža. Za aktivnu ženu tako većinom dovoljan unos u donjem pojasu preporuka, dakle otprilike 1,4–1,6 g/kg tjelesne težine.
Protein u trudnoći i za djecu
Proteinski dodaci nisu tijekom trudnoće automatski kontraindicirani, ali njihovo korištenje uvijek trebate konzultirati s liječnikom. Trudnice imaju povećanu potrebu za proteinima, ali primarno bi je trebale pokrivati iz cjelovite hrane.
Kod djece i adolescenata situacija je slična. U normalnim okolnostima raznolika prehrana trebala bi pokriti njihove potrebe za proteinima. Davanje proteinskih dodataka djeci uvijek bi trebalo biti pod nadzorom pedijatra ili nutricionista.
Koliko proteina dnevno trebate
Pravilno doziranje je jedno od najčešćih pitanja. Odgovor ovisi o vašoj tjelesnoj težini, vrsti aktivnosti i cilju. Sljedeće preporuke temelje se na aktualnom position standu ISSN-a (Jäger et al., 2017) i drugim izvorima.
Skupina | Preporučeni dnevni unos | Izvor |
Neaktivni odrasli | 0,8–1,0 g/kg | Burke, 2010 |
Rekreativni sportaši (3–4 treninga/tjedno) | 1,2–1,4 g/kg | Jäger et al., 2017 |
Aktivni sportaši, trening snage | 1,4–2,0 g/kg | Jäger et al., 2017 |
Elitni sportaši izdržljivosti | do 1,6 g/kg | Tarnopolsky et al., 1988 |
Mršavljenje uz očuvanje mišićne mase | 2,3–3,1 g/kg | Jäger et al., 2017 |
Važan je i raspored proteina tijekom dana. Jäger i kolege (2017) preporučuju podijeliti dnevni unos u doze od 20–40 g, ravnomjerno raspoređene otprilike svaka 3–4 sata. Svaka doza trebala bi sadržavati 700–3 000 mg leucina (Jäger et al., 2017).
Istraživanje Tarnopolskog i kolega (1992) pokazalo je da unos proteina znatno iznad potreba (npr. 2,8 g/kg/dan u odnosu na 1,8 g/kg/dan) nije doveo do većeg povećanja mišićne mase, već samo do povećane oksidacije aminokiselina. Drugim riječima: "više" ne znači automatski "bolje".
Praktičan primjer: Muškarac koji teži 80 kg i tri puta tjedno vježba, treba otprilike 112–160 g proteina dnevno (1,4–2,0 g × 80 kg). Ako uobičajenom prehranom dobije 90 g, preostalih 22–70 g može udobno nadoknaditi jednom ili dvjema dozama proteinskog napitka.
Kada uzimati protein: Tajming tijekom dana
Protein nakon treninga
Razdoblje nakon treninga tradicionalno se smatra najvažnijim "prozorom" za unos proteina. Nakon vježbanja snage povećava se transport aminokiselina u mišiće i sinteza mišićnih proteina povišena je najmanje 24 sata nakon treninga (Biolo et al., 1997; Jäger et al., 2017).
Studija Tiptona i kolega (2001) pokazala je da davanje esencijalnih aminokiselina zajedno s ugljikohidratima prije treninga dovodi do veće iskoristivosti aminokiselina nego davanje nakon treninga. Međutim, Jäger i kolege (2017) u position standu ISSN-a konstatiraju da prednost proteina postoji i kod uzimanja prije i nakon treninga, a točan tajming više je stvar individualne preferencije.
Praktičan savjet: Priuštite si porciju proteina (20–40 g) u roku od dva sata nakon treninga – slobodno u obliku proteinskog napitka. Ako ste prije treninga pojeli cjelovit obrok koji sadrži proteine (u roku od 2–3 sata), nije potrebno rješavati protein nakon treninga neposredno.
Protein prije treninga
Protein prije treninga može biti koristan posebno ako:
- Trenirate na prazan želudac (ujutro bez doručka)
- Od posljednjeg obroka prošlo je više od 3 sata
- Trening će biti dug ili intenzivan
U tom slučaju doza od 20–30 g proteina otprilike 30–60 minuta prije treninga osigurat će vam dovoljno aminokiselina za sintezu proteina koja se odvija.
Noćni protein / Protein za noć
Noćna doza proteina jedna je od najbolje poduprtih strategija za optimizaciju regeneracije:
- Res i kolege (2012) dokazali su da je 40 g kazeina konzumiranog neposredno prije spavanja uspješno probavljeno i apsorbirano čak i tijekom sna te je dovelo do povećane sinteze mišićnih proteina tijekom noći
- Snijders i kolege (2015) pokazali su da redovita konzumacija proteina prije spavanja u kombinaciji s treningom snage tijekom 12 tjedana dovodi do većeg povećanja mišićne mase i snage
- Trommelen i van Loon (2016) potvrdili su da ~40 g kazeina unesenih otprilike 30 minuta prije spavanja učinkovito stimulira sintezu proteina tijekom cijelog sna
Idealan izbor za noćnu dozu je kazeinski protein u količini od ~40 g, unesen otprilike 30 minuta prije spavanja.
Protein ujutro i između obroka
Proteinski koktel predstavlja brz način za nadoknadu proteina – kao brza i praktična varijanta doručka ili užine, osobito u hektičnim danima. To nije zamjena za cjelovit obrok, ali u situacijama kada inače uopće ne biste jeli, protein je znatno bolji nego ništa.
Protein vs. gainer vs. BCAA: Koja je razlika
Ove tri kategorije dodataka često se zamjenjuju, iako služe različitim svrhama.
Dodatak | Što sadrži | Čemu služi | Za koga je prikladan |
Protein | Čist izvor proteina (min. masti i ugljikohidrata) | Nadoknada dnevnog unosa proteina | Većinu sportaša |
Protein + velika količina ugljikohidrata (i masti) | Kalorijski višak, dobivanje na težini | Osobe s problemom dobivanja na težini | |
Leucin, izoleucin, valin | Stimulacija sinteze proteina (izolirano) | Kod nedovoljnog unosa ukupnog proteina |
BCAA vs. protein: Aktualna znanstvena saznanja sugeriraju da pri dovoljnom unosu kvalitetnog proteina (koji BCAA prirodno sadrži) BCAA kao samostalan dodatak ne donose dokazivu dodatnu korist za sintezu mišićnih proteina (Jäger et al., 2017). Ako već konzumirate dovoljno proteina (1,4–2,0 g/kg/dan), samostalne BCAA vjerojatno ne trebate.
Gainer vs. protein: Za većinu populacije, uključujući rekreativne sportaše, gainer je nepotreban i može dovesti do neželjenog povećanja masti. Gainer ima smisla samo ako imate objektivan problem s dovoljnim kalorijskim unosom i ne uspijevate dobiti na težini ni uz povećan unos hrane.
Na što obratiti pozornost pri odabiru: Etiketa, sastav, cijena
Kako čitati etiketu proteinskog dodatka
Pri odabiru proteina usredotočite se na ovih 5 ključnih podataka na etiketi:
- Udio proteina na 100 g praha (ne na jednu dozu, jer se veličina porcije razlikuje između proizvoda). Kvalitetan whey koncentrat: minimalno 70 g/100 g. Izolat: iznad 85 g/100 g.
- Profil aminokiselina, osobito sadržaj leucina. Cilj: minimalno 2–3 g leucina po dozi (ISSN preporučuje 700–3 000 mg po dozi; Jäger et al., 2017).
- Popis sastojaka. Što kraći, to bolje. Standard: protein, emulgator (lecitin), aroma, sladilo. Sumnjivi su proizvodi s dugim popisom nepoznatih sastojaka.
- Udio masti i ugljikohidrata. Nizak udio oba je obično poželjan, osobito kod mršavljenja.
- Certifikacija (Informed Sport, NSF). Garanciju kvalitete i odsutnost kontaminacije nude proizvodi s neovisnim testiranjem treće strane.
Sladila u proteinima
Najrasprostranjenije sladilo u proteinskim dodacima je sukraloza. Intenzivno je slatka, ne sadrži kalorije i pri uobičajenom unosu, prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), sigurna je.
Druga česta alternativa je stevija (steviol-glikozidi), prirodno sladilo biljnog podrijetla. Stevija može imati blago gorkast okus, stoga se ponekad kombinira sa sukralozom.
Za one koji se žele u potpunosti izbjeći sladila, postoje nearomatizirane (natural) varijante proteina ili proteini bez okusa. Njih možete miješati s voćem, kakaom ili medom prema vlastitom ukusu.
Okus, topljivost i priprema
Okus i topljivost su subjektivni, ali važni faktori. Nijedan visoko kvalitetan protein vam neće pomoći ako ga ne želite piti. Prije kupnje većeg pakiranja preporučujem isprobati jednokratni uzorak ili malo pakiranje.
Protein s mlijekom ili vodom?
Kriterij | S mlijekom | S vodom |
Okus | Znatno bolji, kremastiji | Rjeđi, ovisi o okusu |
Kalorijska vrijednost | Viša (+cca 90–130 kcal) | Niža |
Dodatni proteini | Da (+6–8 g) | Ne |
Prikladno kod mršavljenja | Manje | Više |
Intolerancija na laktozu | Neprikladno | Može biti prikladno |
Kako pravilno miješati protein? Najbolje rezultate postići ćete u shakeru s kuglicom. Najprije ulijte tekućinu (200–300 ml), zatim dodajte proteinski prah i temeljito protresite. Suprotan postupak dovodi do lijepljenja praha na dno.
Bacite pogled na našu kategoriju shakeri i boce i pronađite svoj novi omiljeni shaker za protein.
Alergije, intolerancije i posebne dijete
Odabir proteina utječu i zdravstvena ograničenja te način prehrane:
- Alergija na mliječne proteine: Izbjegavajte sve mliječne proteine (whey i kazein). Prikladna alternativa su biljni proteini, jajčani protein ili goveđi protein.
- Intolerancija na laktozu: Whey izolat sadrži samo tragove laktoze i obično se dobro podnosi. Ako ni izolat ne odgovara, posegnite za bezlaktoznim varijantama ili biljnim proteinima.
- Veganska dijeta: Birajte kombinirane biljne proteine (primjerice mješavinu proteina graška i riže), koji pružaju kompletan profil aminokiselina. Biljni proteini mogu pružiti usporedivu podršku sintezi mišićnih proteina ako je osiguran dovoljan unos svih esencijalnih aminokiselina i dovoljna ukupna doza (Lim et al., 2021).
- Bezglutenska dijeta: Većina proteinskih prašaka ne sadrži gluten, ali uvijek provjerite etiketu. Neki multikomponentni proizvodi mogu sadržavati dodatke na bazi žitarica.
Najčešći mitovi o proteinima
"Protein oštećuje bubrege." Kod zdravih pojedinaca s normalnom funkcijom bubrega ne postoje znanstveni dokazi da veći unos proteina (u okviru preporuka za sportaše) oštećuje bubrege. Ovo potvrđuju i podaci iz opsežnih studija (Burke, 2010). Osobe s već postojećim bolestima bubrega trebaju unos proteina konzultirati s liječnikom.
"Što više proteina, to više mišića." Istraživanja jasno pokazuju da iznad određene granice (približno 1,6 g/kg/dan kod većine sportaša) daljnje povećanje unosa ne vodi do većeg povećanja mišićne mase, već samo do povećane oksidacije aminokiselina (Tarnopolsky et al., 1992; Morton et al., 2018).
"Protein kojem je istekao rok je opasan." Datum minimalne trajnosti na proteinskom prahu je orijentacijski. Suhi proteinski prah pri pravilnom skladištenju (suho, hladno mjesto s zatvorenim poklopcem) zadržava svoja svojstva i nakon isteka datuma. Ključno je da prah ne smrdi, nema promijenjenu boju ni konzistenciju. Kod bilo kakvih dvojbi, ipak je bolje proizvod baciti.
"Proteinski koktel u potpunosti zamjenjuje obrok." Proteinski prah je dodatak prehrani, ne zamjena za hranu. Ne sadrži vlakna, većinu vitamina i minerala, zdrave masti ni fitokemikalije koje ćete dobiti iz cjelovite hrane.
Praktičan sažetak: 5 koraka do odabira pravog proteina
- Definirajte svoj trening cilj. Želite graditi mišiće, mršaviti ili jednostavno nadoknaditi unos proteina? Cilj određuje vrstu proteina i doziranje.
- Odaberite vrstu proteina. Za rast mišića i regeneraciju → whey koncentrat ili izolat. Za mršavljenje → whey izolat. Prije spavanja → micelarni kazein. Za vegane → kombinirani biljni protein.
- Provjerite sastav. Na etiketi pratite udio proteina na 100 g, udio leucina, popis sastojaka te udio ugljikohidrata i masti.
- Poštujte svoja ograničenja. Uzmite u obzir alergije, intolerancije i preferencije (veganstvo, bezlaktozna dijeta).
- Isprobajte i procijenite. Počnite s manjim pakiranjem – primjerice s uzorcima, provjerite okus i podnošljivost, tek tada kupujte veće pakiranje.